Evropski akt o pristupačnosti: šta znači za Vašu web stranicu

Kratak odgovor: Evropski akt o pristupačnosti (European Accessibility Act, EAA), odnosno Direktiva (EU) 2019/882, postavlja zajedničke zahtjeve pristupačnosti za zatvoren spisak proizvoda i usluga. Pravila za usluge primjenjuju se na usluge koje se potrošačima pružaju poslije 28. juna 2025, poput web shopova, bankarskih usluga za potrošače i e-knjiga. Ako neku od njih nudite potrošačima u EU i niste mikro preduzeće, Vaša web stranica i aplikacija moraju biti uočljive, upravljive, razumljive i robusne, što u praksi znači WCAG nivo AA. Ovo je opća informacija, a ne pravni savjet.

Šta je Evropski akt o pristupačnosti

EAA je direktiva EU iz 2019. Direktiva ne obavezuje firme direktno: svaka država članica morala je do 28. juna 2022. donijeti svoj zakon i primjenjivati ga od 28. juna 2025. Njemačka je to uradila zakonom Barrierefreiheitsstärkungsgesetz (BFSG), a Austrija zakonom Barrierefreiheitsgesetz (BaFG); osnovni zahtjevi su isti u cijeloj EU.

Za web stranice i aplikacije Aneks I traži jedno: da budu pristupačne tako što su uočljive, upravljive, razumljive i robusne (engl. perceivable, operable, understandable, robust). To su četiri principa Smjernica za pristupačnost web sadržaja (WCAG). Direktiva ne navodi verziju WCAG-a; veza ide preko standarda EN 301 549, o kojem pišemo niže.

Koje proizvode i usluge obuhvata

EAA obuhvata zatvoren spisak, a pravila za usluge vežu se za potrošače: stranica koja prodaje samo firmama u pravilu je izvan njih, a stranica na kojoj kupuju fizička lica je obuhvaćena. Nacionalni zakoni to mogu formulisati drugačije.

Ko je izuzet i šta je izostavljeno

Mikro preduzeća koja pružaju usluge izuzeta su od zahtjeva za usluge. Direktiva ih definiše kao firme sa manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom ili bilansnom sumom do 2 miliona eura. Izuzetak važi samo za usluge; mikro preduzeće koje proizvodi ili uvozi obuhvaćeni proizvod mora ispuniti pravila za proizvode.

Dio sadržaja izostavljen je i kod firmi koje su obuhvaćene:

• snimljeni zvuk i video objavljeni prije 28. juna 2025;
• uredski dokumenti objavljeni prije 28. juna 2025;
• online mape namijenjene navigaciji, ako su ključne informacije dostupne i u pristupačnom digitalnom obliku;
• sadržaj trećih strana koji niste ni platili, ni razvili, niti ga kontrolišete;
• arhivski sadržaj koji se poslije 28. juna 2025. ne ažurira niti uređuje.

Firma se može pozvati i na nesrazmjerno opterećenje ili temeljnu promjenu usluge, ali samo uz pisanu procjenu po Aneksu VI, koja se čuva pet godina, obnavlja najmanje svakih pet godina i prijavljuje nadležnim organima. To je uzak izuzetak, a ne izlaz.

Prelazni rokovi

Pružaoci usluga mogu do 28. juna 2030. koristiti proizvode koje su zakonito koristili prije 28. juna 2025, a ugovori o uslugama sklopljeni prije tog datuma mogu trajati bez izmjena do isteka, najduže pet godina. Države članice mogu dozvoliti da samoposlužni terminali već u upotrebi rade do kraja vijeka trajanja, najduže 20 godina; Njemačka je to ograničila na 15 godina. Web stranicama i aplikacijama Direktiva ne daje opći dodatni rok, a primjena u konkretnom slučaju zavisi od nacionalnog zakona.

Šta „pristupačno“ znači tehnički

Za proizvod ili uslugu koja ispunjava usklađeni standard čija je referenca objavljena u Službenom listu EU pretpostavlja se da ispunjava zahtjeve koje taj standard pokriva. Za web stranice i aplikacije to je EN 301 549, a verzija koja je danas referenca, V3.2.1 iz 2021, zasniva se na WCAG 2.1 nivou AA.

U septembru 2026. ETSI je objavio EN 301 549 V4.1.1, koji preuzima WCAG 2.2. Kad je AccessibleEU o tome pisao, nova verzija još nije bila navedena u Službenom listu i nije donijela novi rok. Praktičan odgovor je isti u oba slučaja: ciljajte WCAG 2.2 AA. W3C navodi da sadržaj koji ispunjava WCAG 2.2 ispunjava i 2.0 i 2.1; jedino uklonjeni kriterij 4.1.1 Parsing možda treba i dalje testirati gdje propis traži 2.1. Svih 55 kriterija je u našoj kontrolnoj listi za WCAG 2.2 AA.

Informacije o pristupačnosti koje morate objaviti

EAA ne koristi izraz „izjava o pristupačnosti“. Od pružalaca usluga traži da u općim uslovima poslovanja ili sličnom dokumentu objasne kako usluga ispunjava zahtjeve. Prema Aneksu V to obuhvata:

• opći opis usluge u pristupačnim formatima;
• opise i objašnjenja potrebna da se razumije kako usluga radi;
• opis načina na koji usluga ispunjava odgovarajuće zahtjeve pristupačnosti iz Aneksa I.

Informacije moraju biti javne, u pisanom i usmenom obliku, pristupačne osobama sa invaliditetom i dostupne dok god se usluga nudi. Pružalac mora imati i postupke koji čuvaju pristupačnost kad se usluga mijenja, a svaku nepravilnost mora ispraviti i prijaviti nadležnim organima. Mnoge firme to objavljuju kao stranicu o pristupačnosti povezanu iz uslova poslovanja; naša besplatna provjera od svojih rezultata složi nacrt, koji dopunite i date pravniku na pregled.

Nadzor i kazne

Jedinstvene kazne na nivou EU nema. Svaka država članica propisuje svoje, a Direktiva traži da budu djelotvorne, srazmjerne i odvraćajuće, uz mjere za otklanjanje propusta, te da uzmu u obzir ozbiljnost propusta i broj pogođenih ljudi. Dva primjera:

• Njemačka (BFSG): organ za nadzor tržišta daje rok za ispravke, upozorava da može zabraniti uslugu i na kraju može naložiti da se obustavi. Za nuđenje usluge koja ne ispunjava zahtjeve kazna je do 100.000 €, a za druge prekršaje, poput nedostavljanja propisanih informacija, do 10.000 €.
• Austrija (BaFG): službeni vladin portal za privredu navodi kazne do 80.000 €.

Ostale zemlje propisuju svoje iznose; navodimo samo ono što smo mogli provjeriti u zakonu ili na službenoj stranici vlade.

Da li se akt odnosi na firme izvan EU i iz BiH?

Direktiva pružaocem usluge smatra svakoga ko pruža uslugu na tržištu EU ili je nudi potrošačima u EU, bez obzira na to gdje je firma registrovana. Američka ili bosanskohercegovačka firma koja obuhvaćene usluge prodaje potrošačima u EU zato potpada pod definiciju. Kako bi država provela zakon prema firmi koja u njoj nema sjedište, pitanje je nacionalnog prava, pa potražite pravni savjet za svoja tržišta. Za proizvode iz trećih zemalja obaveze ima i uvoznik sa sjedištem u EU.

Bosna i Hercegovina nije članica EU; od decembra 2022. ima status zemlje kandidata. Direktiva u BiH ne važi kao zakon, a ovaj vodič ne opisuje propise BiH. Za firmu iz BiH odlučuje tržište: ko obuhvaćene usluge prodaje potrošačima u EU, slijedi pravila tih zemalja, a klijenti iz EU od studija za web i softver očekivat će pristupačan rad.

Plan u 10 koraka

• Odredite obim: koje usluge nudite potrošačima u EU, u kojim zemljama i da li ste mikro preduzeće.
• Izaberite reprezentativne stranice: početnu, pretragu, stranicu proizvoda, registraciju, naplatu i kontakt. Većina problema živi u zajedničkim šablonima.
• Pustite automatsku provjeru, na primjer našu besplatnu provjeru pristupačnosti.
• Ručno provjerite svih 55 kriterija WCAG 2.2 nivoa A i AA, tastaturom i čitačima ekrana kao što su NVDA i VoiceOver.
• Prvo popravite šablone i komponente: jedno popravljeno polje obrasca ispravlja svaku stranicu koja ga koristi.
• Popravite sadržaj: alternativni tekst, naslove, tekst linkova, titlove i nove dokumente.
• Ponovo testirajte svaku popravku, i na telefonu i pri uvećanju od 400%.
• Objavite informacije iz Aneksa V i povežite ih iz uslova poslovanja i podnožja.
• Ugradite pristupačnost u proces: pregled dizajna, kontrolna lista za urednike, test prije svakog objavljivanja i način da korisnici prijave prepreku.
• Pratite stanje: redovno ponavljajte provjeru, ponovite reviziju poslije redizajna i održavajte informacije ažurnim.

Najčešće greške

Ovo su problemi koji se najčešće pojavljuju, i na malim i na velikim stranicama:

• Slab kontrast: svijetlosiv tekst, tekst preko fotografija i pomoćni tekst u poljima ispod 4,5:1 (1.4.3); ivice polja i ikone ispod 3:1 (1.4.11).
• Alternativni tekst koji nedostaje ili ništa ne govori, poput „slika1.jpg“ (1.1.1).
• Obrasci koji se oslanjaju na tekst unutar polja, greške prikazuju samo crvenom bojom ili ne kažu kako ih ispraviti (1.3.1, 3.3.1–3.3.3).
• Meniji, slajderi, baneri za kolačiće i chat prozori koji se bez miša ne mogu koristiti ni zatvoriti (2.1.1, 2.1.2).
• Fokus uklonjen u CSS-u ili fokusirani element sakriven iza fiksnog zaglavlja (2.4.7, 2.4.11).
• Ciljevi za dodir manji od 24 × 24 CSS piksela bez dovoljno prostora oko sebe (2.5.8).

Zašto widget ne čini stranicu pristupačnom

Widgeti za pristupačnost (engl. overlay) dodaju skriptu i traku sa alatima preko stranice, a kod ispod ostaje isti. U januaru 2025. američka Federalna komisija za trgovinu (FTC) objavila je nalog po kojem accessiBe, proizvođač dodatka accessWidget, mora platiti milion dolara. FTC je tvrdio da je accessiBe obećavao da njegov alat svaku stranicu može uskladiti sa WCAG-om, iako to nije bilo tako, i da je plaćene recenzije predstavljao kao nezavisne. Konačni nalog, odobren u aprilu 2025, zabranjuje takve tvrdnje bez dokaza. Pristupačnost se popravlja u šablonima, komponentama i sadržaju, a ne u sloju preko njih.

Kako Vam možemo pomoći